• logo
  • osnovna stranica
  • Opštinski sud u Mostaru

    Idi na sadržaj
    BosanskiHrvatskiSrpskiСрпскиEnglish

    Održan 11. Međunarodni naučni skup „Dani porodičnog prava“

    25.09.2023.

    Pravni fakultet Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru, uz podršku Njemačke fondacije za međunarodnu pravnu saradnju (IRZ), organizovao je 11. međunarodni naučni skup "Dani porodičnog prava" koji je održan 21. i 22.9.2023. godine, u Hotelu “Mostar.

    Na početku skupa prisutnima su se obratili dekanica Pravnog fakulteta prof. dr. Amra Jašarbegović, prorektorica za finansije Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru prof. dr. Armina Hubana, ministar obrazovanja nauke, kulture i sporta HNK prof. dr. Rašid Hadžović, pomoćnik ministrice za nauku i tehnologije u Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke mr. sc. Jasmin Branković i dr. Stefan Pürner, voditelj područja Jugoistočna Evropa I (Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora i Srbija) u fondaciji IRZ.

    Potom je uslijedio i radni dio Skupa u kojem je učešće uz naučne radnike, nastavnike i saradnike sa univerziteta/sveučilišta iz Zagreba, Sarajeva, Istočnog Sarajeva, Zenice, Tuzle, Banja Luke i Mostara, kao i pravne stručnjake, te predstavnike Centra za socijalni rad, uzela i sutkinja našeg suda dr. sc. Mirjana Kevo, koja je zajedno sa prof. dr. sc. Alenom Huseinbegović i prof. dr. sc. Viktorijom Haubrich napisala znanstveni rad pod nazivom. „Postupak u sporovima o razvodu braka i povjeravanju maloljetne djece u bosanskohercegovačkom i uporednom porodičnom pravu“.

    U radu su, između ostalog, autorice naglasile potrebu da se u postupcima razvoda braka u situacijama kada bračni partneri/roditelji imaju maloljetnu djecu u centar roditeljskih odnosa postavlja dijete, a ne roditelji.

    Nakon analize zakonodavnih rješenja o postupku razvodu braka i postupku odlučivanja o pitanjima sa kojim će roditeljem živjeti maloljetno dijete, o načinu održavanja odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa roditeljem i o roditeljskom staranju u Porodičnom zakonu F BiH i njihovom usporedbom sa rješenjima koja se u Porodičnom zakonu RS i pravu pojednih postjugoslavenskih zemalja prihvaćaju i primjenjuju, a u cilju poticanja sporazumnog rješavanja obiteljskih sporova, autorice su predložile uvođenje instituta zajedničkog vršenja roditeljskog prava i nakon razvoda braka u Porodičnom zakonu F BiH. Uvođenjem ovog instituta roditeljima koji ne vode zajednički život daje se mogućnost zajedničkog vršenja roditeljskog prava, ako zaključe sporazum o zajedničkom vršenju roditeljskog prava i ako sud procijeni da je to u najboljem interesu djeteta, a koji bi morao sadržavati: 1) suglasnost roditelja da će roditeljska prava i dužnosti obavljati zajednički, međusobnim sporazumijevanjem, koje mora biti u najboljem interesu djeteta, 2) suglasnost roditelja o tome šta će se smatrati prebivalištem djeteta, 3) suglasnost roditelja o održavanju osobnih odnosa djeteta i roditelja sa kojim dijete ne živi i 4) suglasnost roditelja o visini doprinosa za izdržavanje djeteta koji će uplaćivati onaj roditelj sa kojim dijete ne živi.

    Ovakvim načinom uređenja roditeljstvo bi se tretiralo kao specifična i samostalna pravna kategorija koja ne ovisi od promjene okolnosti ili promjene u pravnom statusu roditelja kao posljedice razvoda braka, zaključile su autorice.

    Cilj ovogodišnjeg naučnog Skupa bio je okupiti akademsku zajednicu, pravne praktičare i druge stručnjake u okviru sveobuhvatne, argumentovane i konstruktivne rasprave o najaktuelnijim pitanjima porodičnog prava na nacionalnom, evropskom i međunarodnom planu.

    Prikazana vijest je na:
    198 PREGLEDA
    Kopirano
    Povratak na vrh

    Održan 11. Međunarodni naučni skup „Dani porodičnog prava“

    25.09.2023.

    Pravni fakultet Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru, uz podršku Njemačke fondacije za međunarodnu pravnu saradnju (IRZ), organizovao je 11. međunarodni naučni skup "Dani porodičnog prava" koji je održan 21. i 22.9.2023. godine, u Hotelu “Mostar.

    Na početku skupa prisutnima su se obratili dekanica Pravnog fakulteta prof. dr. Amra Jašarbegović, prorektorica za finansije Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru prof. dr. Armina Hubana, ministar obrazovanja nauke, kulture i sporta HNK prof. dr. Rašid Hadžović, pomoćnik ministrice za nauku i tehnologije u Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke mr. sc. Jasmin Branković i dr. Stefan Pürner, voditelj područja Jugoistočna Evropa I (Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora i Srbija) u fondaciji IRZ.

    Potom je uslijedio i radni dio Skupa u kojem je učešće uz naučne radnike, nastavnike i saradnike sa univerziteta/sveučilišta iz Zagreba, Sarajeva, Istočnog Sarajeva, Zenice, Tuzle, Banja Luke i Mostara, kao i pravne stručnjake, te predstavnike Centra za socijalni rad, uzela i sutkinja našeg suda dr. sc. Mirjana Kevo, koja je zajedno sa prof. dr. sc. Alenom Huseinbegović i prof. dr. sc. Viktorijom Haubrich napisala znanstveni rad pod nazivom. „Postupak u sporovima o razvodu braka i povjeravanju maloljetne djece u bosanskohercegovačkom i uporednom porodičnom pravu“.

    U radu su, između ostalog, autorice naglasile potrebu da se u postupcima razvoda braka u situacijama kada bračni partneri/roditelji imaju maloljetnu djecu u centar roditeljskih odnosa postavlja dijete, a ne roditelji.

    Nakon analize zakonodavnih rješenja o postupku razvodu braka i postupku odlučivanja o pitanjima sa kojim će roditeljem živjeti maloljetno dijete, o načinu održavanja odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa roditeljem i o roditeljskom staranju u Porodičnom zakonu F BiH i njihovom usporedbom sa rješenjima koja se u Porodičnom zakonu RS i pravu pojednih postjugoslavenskih zemalja prihvaćaju i primjenjuju, a u cilju poticanja sporazumnog rješavanja obiteljskih sporova, autorice su predložile uvođenje instituta zajedničkog vršenja roditeljskog prava i nakon razvoda braka u Porodičnom zakonu F BiH. Uvođenjem ovog instituta roditeljima koji ne vode zajednički život daje se mogućnost zajedničkog vršenja roditeljskog prava, ako zaključe sporazum o zajedničkom vršenju roditeljskog prava i ako sud procijeni da je to u najboljem interesu djeteta, a koji bi morao sadržavati: 1) suglasnost roditelja da će roditeljska prava i dužnosti obavljati zajednički, međusobnim sporazumijevanjem, koje mora biti u najboljem interesu djeteta, 2) suglasnost roditelja o tome šta će se smatrati prebivalištem djeteta, 3) suglasnost roditelja o održavanju osobnih odnosa djeteta i roditelja sa kojim dijete ne živi i 4) suglasnost roditelja o visini doprinosa za izdržavanje djeteta koji će uplaćivati onaj roditelj sa kojim dijete ne živi.

    Ovakvim načinom uređenja roditeljstvo bi se tretiralo kao specifična i samostalna pravna kategorija koja ne ovisi od promjene okolnosti ili promjene u pravnom statusu roditelja kao posljedice razvoda braka, zaključile su autorice.

    Cilj ovogodišnjeg naučnog Skupa bio je okupiti akademsku zajednicu, pravne praktičare i druge stručnjake u okviru sveobuhvatne, argumentovane i konstruktivne rasprave o najaktuelnijim pitanjima porodičnog prava na nacionalnom, evropskom i međunarodnom planu.